Zdrava Srbija Instagram

GRNČARIJA ZLAKUSE


Istorija, 09.06.2014.
Saša Bugarčić

Bookmark and Share



U Evropi, a možda i veoma retko u svetu, malo je zemalja u kojima se zemljano posuđe pravi kao i vekovima ranije, pečenjem na otvorenoj vatri, na temperaturi od 700 stepeni Celzijusa, koja je dvostruko niža od one u pećima za keramiku. Pre desetak godina i u ovom selu, nadomak Užica, grnčarstvo je uveliko stagniralo, a onda se desila neočekivana ekspanzija, a zanat su prihvatili mladi stvaraoci. Sada je grnčarstvo na granici zanata i umetnosti.


















Svakog leta sve je više i umetnika iz inostranstva, koji u Zlakusu dolaze da nauče nešto novo, ali i da svetu prenesu raritet iz onoga šta Srbija ima. Kolonija čuva umetnička ostvarenja i maštovitost zanata koji je doživeo neočekivani preporod. Osim pečenja gline na otvorenoj vatri, osobenost Zlakuske grnčarije leži i u kvalitetu lokalne sirovine. Glina se kopa u obližnjem selu, sa dubine od dva do osam metara. Zatim se prerađuje, meša sa beličastim kamenom koji se vadi u susednom majdanu, starom više od dva veka.
























Tajna kvaliteta i trajnosti ovog zemljanog posuđa, kažu meštani, je u razmeri mešanja gline i kalcita. Posle obrade i pečenja posudama predstoji kaljenje, odnosno proces potapanja u kašu od kukuruznog ili ječmenog brašna. To je ono što majstori iz Zlakuse uglavnom pričaju posetiocima, a ostali detalji iz procesa rada koji ovo posuđe čine jedinstvenim, čuvaju za one koji bi hteli da savladaju veštine starog zanata. Kvalitet posude mnogo utiće na hranu koja se u njemu priprema i ona je ukusnija od kuvanja u savremenom, fabričkom posuđu. Žitelje Zlakuse razlike ne muče, jer u domaćoj kuhinju već tri veka koriste isključivo zemljano posuđe.


















U selu ne kriju zadovoljstvo što se posuđe proizvodi na isti način koji je koristio i praistorijski čovek, pre 8 hiljada godina, od kada, naime datiraju i arheološke iskopine. Takođe, ono što je jedinstveno u svetu grnčarstva je da Zlakušani to rade na drvenom ručnom točku čiji se izgled nije menjao već dve i po hiljade godina.



Tekst preuzet sa http://www.glassrbije.org/



Bookmark and Share

Mala Pijaca