Agrotehnika proizvodnje šljive po ekološkim standardima


Voćarstvo, 22.01.2013.
Saša Bugarčić

Bookmark and Share



Šljiva je na ovim područjima jedna od najpoznatijih i najpopularnijih vrsta voća te spada u grupu koštunjičavog voća, a neke od vrsta su:

Bistrica, Kalifornijska plava, Čačanska lepotica, Čačanska rana, Čačanska najbolja, Čačanski šećer, Čačanska rodna, Ersinger Fruhzwetsche, Imperial, Julka, Ontario, President, Ruth Gerstetther, Stenli, Valjevka, Wagenheim (Wagenheims Fruhzwetsche, Cimerova rana, Domaća bela šljiva (samonikla) Prunus domestica.

Uzgoj šljive nije nimalo lagan te pre sadnje svakako potražite stručan savet.

Šljiva vrlo rano cveta i osetljiva je na prolećne mrazeve. Iz tog je razloga vrlo važan odabir terena za uzgoj. Preporučljivo je odabrati teren nagnut na južnu stranu kako bi osvetljenost zasada trajala što duže. Smer redova sever-jug takođe će osigurati bolju osvetljenost, dok ravnice i udoline nisu pogodne za uzgoj šljive. Na brežuljcima je temperatura ujednačenija te je manja mogućnost pojave mraza.

Sadnja šljive

Priprema tla

Priprema tla za sadnju šljive počinje 6 meseci pre sadnje. Pre sadnje potrebno je obaviti podrivanje na dubinu oko 70-90 cm te rigolanje uz zaoravanje meliorativnog đubrenja na dubinu od 55-60 cm. Pre oranja, zavisno o analizi tla, nužno je osigurati kompostirani stajsko đubrivo u količini od 30000-40000 kg po 1 ha i 1000 do 3000 kg Bio Ilse 6:5:13 te ga rasprostrti po tlu .

Podloge mogu biti vegetativne i generativne.

Sadnja šljive

Sadnju u dobro pripremljeno tlo (usitnjeno i poravnato) obavlja se u proleće ili jesen kada biljka miruje. Ukoliko je moguće, preporučljiva je jesenska sadnja. Predlažem međuredni razmak od 5 m, dok bi razmak u redu trebao biti 4 m. U našem je podneblju najbolje odabrati sledeće sorte: Stenley, Čačansku ranu, Čačansku najbolju, Čačanski šećer, Čačansku rodnu, Wagenheim. Posađeni zasad u prve je tri godine potrebno redovno obrađivati, međuredno ga tanjirati, a u redu okopavati.

Đubrenje

Pre sadnje meliorativno u tlo unesite od 30000-40000 kg kompostiranoga stajnjaka te 1000-3000 kg Bio Ilse 6:5:13 ili Bio Ilse 7:7:7.
U narednim godinama svake godine u zasad bi trebali unositi oko 5000 kg kompostiranoga đubriva, te 400 kg Bio Ilse 6:5:13 u osnovnom đubrenju i 300 do 400 kg Bioilse 11% N u prihrani ili folijarno prihranjivati kombinacijom AminoVitala i AlgoVitala 3 + 3 litre u dva do tri navrata. Uspešni proizvođači AminoVital i AlgoVital u navedenim količinama dodaju u svako prskanje.


dipl.ing.polj. Ivan Miličević


Bookmark and Share

Manastir Bešenovo
Pritke za baštu