Zdrava Srbija Instagram

Proizvodnja povrća u sistemu dobre poljoprivredne prakse


Povrtarstvo, 18.05.2015.
Saša Bugarčić

Bookmark and Share



Osnovni kriterijumi sertifikacije sistemom EUREPGAP za povrće potiče od sledljivosti procesa proizvodnje "od njive do trpeze", uz dokumentaciju kvaliteta zemljišta , vode, setvenog materijala, đubriva, zaštitnih sredstava, kao i primenjenih postupaka u proizvodnji, transportu, čuvanju i prodaji. Ova istorija proizvoda osnova je za ocenu bezbednosti i kvaliteta proizvoda, odnosno deo inspekcijskog i sertifikacionog postupka. Značajan deo ocene čine higijenske i sanitarne mere, zatim ocena rizika za ekosistem i okolinu, kao i procena rizika po zdravlje, bezbednost i dobrobit ljudi.


Povrće ima značajnu i specifičnu ulogu u ishrani zbog :

- velikog broja vrsta, različitog biohemijskog i nutritivnog značaja, koje se proizvodi u toku cele godine na njivi, bašti i zaštićenom prostoru;

- u ishrani je neophodno učešće povrća sa oko 15-25%, s tim je značajnije što se veliki broj vrsta koristi u ishrani u svežem stanju;

- zato je neophodno da se proizvodnjom i prometom svežeg povrća osigura dobar organoleptički, nutritivnni i zdravstveni kvalitet.



U savremenoj povrtarskoj proizvodnji, osim težnje za ostvarenjem visokih prinosa, neophodno je težiti ka ostvarenju visokog nutritivnog i zdravstvenog kvaliteta. Savremena proizvodnja povrća po sistemu dobre poljoprivredne prakse podrazumeva pravilan izbor nekontaminiranog zemljišta, primenu pravilnog plodoreda, kontrolisanu upotrebu pesticida i mineralnih đubriva, kontrolu aerozagađenja, upotrebu kvalitetne vode za navodnjavanje kao i kontrolu svih mogućnosti za kontaminaciju od njive do potrošača.

U ovakvoj proizvodnji povrća neophodno je uspostavljanje sistema kvaliteta pri čemu je neophodno utvrditi ciljeve kvaliteta u poljoprivrednim preduzećima i gazdinstvima sa jasno definisanim zadacima i odgovornošću za svaki odlučujući, kritični momenat. U sistemu kvaliteta svih proizvoda, bilo da je to krajnji proizvod za tržište, sirovina za prerađivačke kapacitete ili polazna sirovina ili komponenta za drugu proizvodnju (seme, sadni materijal, stočna hrana, kompost, stajnjak).

Uspostavljen sistem kvaliteta podleže stalnoj internoj i spoljnoj proveri koja omogućuje da se sistem preventive ostvaruje u proizvodnji planiranog kvaliteta povrća. Pri tome se polazi od činjenice da je preventiva najznačajniji činilac budućeg razvoja kvaliteta, posebno hrane a da integralna kola kontrola ima odlučujući značaj za celokupni sistem kvaliteta preduzeća ili gazdinstva. Istovremeno, kvalitet je rezultat znanja njegovog stalnog inoviranja i tesne povezanosti proizvodnje i nauke. Zahtev za kvalitetom (morfološki, organoleptički, nutritivni, biohemijski i zdravstveni) postavlja potrošač, odnosno tržište, gde značajnu ulogu ima tradicija i cilj potrošnje.




Slavica Kodžopeljić dipl.ing ratarstva



Bookmark and Share

Mala Pijaca