Zdrava Srbija Instagram

Drenjine - lek od davnina


Voćarstvo, 18.08.2013.
Saša Bugarčić

Bookmark and Share



Prema predanju, osim hrasta i tise, treće „magično“ drvo naših predaka bio je dren (Cornus mas). Ukoliko ga nije bilo blizu mesta gde su podizali kuće, obavezno su ga sadili da porodici donese zdravlje i dugovečnost. Žilavo i tvrdo drvo koristili su za pravljenje različitih predmeta i alata, a drenjne, zrele,crvene plodove, presne ili osušene, za ishranu.


Drenjine, inače sazrevaju od jula do sredine oktobra što uglavnom zavisi od klime i nadmorske visine. Obiluju vitaminom C (čak dvostruko više od pomorandže), taninima i pektinom, a sadrže i glioksalnu i organske kiseline, šećer i sluz. Tanini i pektini povoljno deluju na sluzokožu želuca i creva, pa su drenjne odličan lek protiv proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Od plodova ali i od kore drena pripremaju se čajevi i drugi lekoviti preparati za lečenje grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, hemoroida, dijareje, šećerne bolesti i za zaceljivanje rana.



Osim toga, ruski naučnici su ustanovili da da plodovi imaju antimikrobiološko dejstvo, kao i da se njihovo „meso“ i ulje iz semenki može koristiti za obnavljanje spoljašnjih i unutrašnjih epidermalnih tkiva.


Slatko, kompot,džem i sok od zrelih drenjina, lekoviti su gotovo koliko i presni plodovi. Drenjne se svrstavaju i u bezglutensku hranu, a zanimljivo je da se u mediteranskim zemljama nedozreli plodovi konzervišu u slanoj vodi kao masline. U Francuskoj i Italiji dren se gaji na plantažama, a od drenjina se pripremaju vino cenjeno širom sveta, kao i želei i različiti kolači. U planinskim krajevima Srbije priprema se i aromatična rakija „drenovača“ prepoznatljiva po bledocrvenoj boji.


Širom sveta, osim u Australiji, gaji se pedesetak vrsta drena, a poslednjih godina mogu da se kupe sorte namenjene gajenju na plantažama i baštama. Čak i „divlje“ stablo drena može da se izvadi kao mlada sadnica i da se bez kalemljenja presadi u baštu, ali se savetuje da se uvek uzme više sadnica, s obzirom na to da dren ima „muške“ i „ženske“ cvetove koje uzajamno oprašuju da bi dali plodove.




Mirjana Pavlović



Bookmark and Share

Mala Pijaca