Trešnja je voćna vrsta koja najveći deo roda donosi na majskm buketićima, a slabije rađa na drugim (vitim) rodnim grančicama. Majski buketići imaju mogućnost spontanog obnavljanja, ali posle višegodišnje eksploatacije dolazi do starenja majskih buketića što dovodi do smanjenja prinosa kao i samog kvaliteta plodova ...
Orah je veoma, ali ipak nedovoljno, rasprostranjena vrsta drveta u Srbiji. Velikog je značaja kao vrsta što proizilazi iz njegove višenamenske upotrebe. Plod mu je bogat vitaminima, mineralnim materijama (3%), uljem (50-80%), belančevinama (12-25%), a kaloričniji je od goveđeg mesa više od tri puta.
Pretpostavlja se da su bivoli na prostore Balkanskog poluostrva dospeli u srednjem veku i da su ih sa sobom doveli krstaši. Aklimatizovali su se na hladniju klimu i raširili se i odomaćili u nekoliko zemalja Balkana, kao i na područiju južne i jugozapadne Srbije.
Organskim baštovanima na raspolaganju je niz tehnika kojima se održava prisustvo štetočina i bolesti na prihvatljivom nivou. Većina nije nova i može jednostavno da se imenuje kao "domaćinsko ponašanje", koje se često zanemaruje u konvencionalnom baštovanstvu (koje primenjuje hemikalije), u nastojanju da se ostvare neki drugi ciljevi. Domaćinske tehnike u suštini su preventivne. Mnoge od njih svode se na zdrav razum, a imaju i druge prednosti osim smanjivanja štete od bolesti i štetočina.
Potrebe biljaka za vodom variraju zavisno od faze životnog ciklusa. Sadnice, koje imaju mali koren, veoma su osetljive na nedostatak vode i često ne mogu da se oporave ako se osuše. Mladom drveću i žbunju, naročito onom koje je presađivano, potrebno je dodatno zalivanje u suvim uslovima tokom jedne ili dve godine; kad se učvrsti, većina će preživeti bez dodatnih količina vode.Treba da znate, ukoliko želite da neke biljke ispune vaša očekivanja, da one imaju kritičan period kada im je voda neophodna.