Poslednjih decenija XX veka, u razvijenim zemljama stočarstvo je organizovano na velikim farmama u industrijskom sistemu držanja. Od farmskih životinja zahtevala se visoka proizvodnja, brz porast životinja, visoka plodnost, efikasna konverzija stočne hrane, visok kvalitet proizvoda i dobra zarada. Nametnuti zahtevi, skoro da su životinju posmatrali kao robota, a sve sa ciljem da se preko visoke proizvodnje mleka, mesa ili jaja, ostvari visok profit.
Životinjama u organskoj proizvodnji moraju da se obezbede uslovi na farmi koji teže ka postizanju maksimalne otpornosti životinja od bolesti kao i sprečavanju pojave infekcija, jer je cilj organske proizvodnje u stočarstvu da se gaje zdrave i otporne životinje, koje će biti garancija za dobijanje kvalitetnih organskih proizvoda za ljudsku ishranu.
Ishrana ovaca se zasniva na iskorišćavanju energije kabastih hraniva. U našim uslovima to su ispaša u toku letnjeg perioda i najčešće seno u toku zimskog. S obzirom na relativno niske zahteve ovaca za smeštajem (ako ih poredimo sa svinjama ili kravama za proizvodnju mleka), ishrana ovaca je najbitniji deo ovčarske proizvodnje.
Povoljni mikroklimaski uslovi su veoma važan činilac, kojim se može dostići i održavati visoka proizvodnja, ali isti tako se u neodgovarajućim mikroklimaskim uslovima proizvodnja može izgubiti. Od mikroklimaskih parametra najznačajniji je sastav vazduha u staji...
Sunčanica i toplotni udar su oboljenja mozga i produžene kičmene moždine izazvane prejakim zagrevanjem preko leta. Zagrevanje pomenutih organa dovodi do poremećaja nervnih centara za disanje i krvotoka u mozgu...