 
 Za proizvodnju rasada jednogodišnjih biljki koristite lakše supstrate (smešu zemlje i treseta 1:0–3). Kod vrsta koje su osetljive na mraz proizvodite rasade u prostoriji u kojoj ne postoji opasnost od mraza (stan, staklenik, plastenik) i sejte ih tek posle 15. maja.
Za proizvodnju rasada jednogodišnjih biljki koristite lakše supstrate (smešu zemlje i treseta 1:0–3). Kod vrsta koje su osetljive na mraz proizvodite rasade u prostoriji u kojoj ne postoji opasnost od mraza (stan, staklenik, plastenik) i sejte ih tek posle 15. maja. Gajenje biljaka u saksijama omogućiće vam da stvorite baštu u bašti pa čak i na mestima gde uopšte nema zemljišta. Ako želite samo da maksimalno iskoristite prostor, onda su vam dovoljne najobičnije plastične kadice. Međutim, s raznovrsnijim izborom saksija, urni, korita i improvizovanih posuda, možete da stvorite niz različitih stilova i utisaka u bašti ...
Gajenje biljaka u saksijama omogućiće vam da stvorite baštu u bašti pa čak i na mestima gde uopšte nema zemljišta. Ako želite samo da maksimalno iskoristite prostor, onda su vam dovoljne najobičnije plastične kadice. Međutim, s raznovrsnijim izborom saksija, urni, korita i improvizovanih posuda, možete da stvorite niz različitih stilova i utisaka u bašti ... To je jednogodišnja zeljasta biljka koja se bere tokom zime i početkom proleća, čupanjem celih biljaka. U to vreme, matovilac ima 4-5 listova na kratkoj stabljici.
To je jednogodišnja zeljasta biljka koja se bere tokom zime i početkom proleća, čupanjem celih biljaka. U to vreme, matovilac ima 4-5 listova na kratkoj stabljici. Dok se u svetu sistemima za navodnjavanje postižu veoma značajni ekonomski efekti, u našoj zemlji ti sistemi funkcionišu na samo 1% od ukupnog zemljišta pogodnog za navodnjavanje
Dok se u svetu sistemima za navodnjavanje postižu veoma značajni ekonomski efekti, u našoj zemlji ti sistemi funkcionišu na samo 1% od ukupnog zemljišta pogodnog za navodnjavanje U livadskoj flori južne i srednje Evrope, proširen je rod Scorzonera sa oko 100 vrsta, a Sc. Hispanica, od koje potiče povrtarska kultura crni koren, najviše je raširena u Španiji. U srednjem veku, crni koren je bio poznat kao lekovita biljka i koristio se kao protivotrov od ujeda zmija, zatim protiv kuge, epilepsije, srčanih, bubrežnih i očnih bolesti. U 16. veku, u Španiji se prvi put, spominje gajenje crnog korena kao povrća. Kanije se proširio u srednju i istočnu Evropu.
U livadskoj flori južne i srednje Evrope, proširen je rod Scorzonera sa oko 100 vrsta, a Sc. Hispanica, od koje potiče povrtarska kultura crni koren, najviše je raširena u Španiji. U srednjem veku, crni koren je bio poznat kao lekovita biljka i koristio se kao protivotrov od ujeda zmija, zatim protiv kuge, epilepsije, srčanih, bubrežnih i očnih bolesti. U 16. veku, u Španiji se prvi put, spominje gajenje crnog korena kao povrća. Kanije se proširio u srednju i istočnu Evropu.