Postoje mnogobrojni međuvrsni hibridi sitnog, jagodičastog voća, među kojima se naročito ističe loganberry hibrid između maline i kupine. Dobijen je slučajno, u Kaliforniji, u mestu Santa Kruz, još 1881. godine. Američki sudija i advokat, baštovan hortikulturist, amater, Džejms Harvej Logan (1841-1928), nije bio zadovoljan sa osobinama svojih sorti kupina, pa ih je ukrštao da bi kombinovao njihove osobine. Jednostavno ih je gajio jedne pored drugih pa su ih insekti lako ukrštali...
Kupina ima veliki privredni značaj jer obezbeđuje solidnu zaradu po jedinici površine, naročito u reonima pogodnim za njeno gajenje. Rano stupa u rod, visoke je rodnosti (preko 30 t/ha), plod je veoma hranljiv, mogućnosti raznovrsne upotrebe ploda, lak plasman, adaptivna na različite uslove gajenja i tipove zemljišta, ima veliki raspon zrenja (30-45 dana) otporna na bolesti i štetočine, odlična medonosna biljka. Koristi se i u farmaceutskoj industriji zbog dobrih lekovitih svojstava skoro svih njenih delova.
Šljiva rađa na mešovitim rodnim grančicama, dugim rodnim grančicama, kratkim rodnim grančicama, kopljastim izraštajima i majskim kiticama. Način rezidbe šljive u rodu zavisi i od toga na kojem tipu rodnih grančica rađa određena sorta šljiva.
Zadnjih godina su posađene velike površine novih, savremenih nasada jabuka u gustom sklopu, sa kvalitetnim „knip“ sadnicama. Voćari koji nisu uspeli obaviti sadnju u jesenjem ili u zimskom periodu, sa sadnjom su kretali u proleće, često uz izrazito sušan period, bez instaliranog sistema za navodnjavanje te postavljene armature.