Koliko puta ste naišli na zapuštene pašnjake, zarasle u travu. Napuštena imanja nije imao ko da radi i u Sloveniji su se setili da tu počnu uzgajati škotsko goveče. Takav,ekstenzivan način uzgoja je ubrzo pokazao svoje prednosti. Napuštena imanja uglavnom dugi niz godina nisu tretirana pesticidima, nije korišteno veštačko đubrivo ...
Koze bolje iskorišćavaju zelenu travu ako im se daje pokošena nego ako pasu. U napasivanju koze gaze i prljaju travu pa na pašnjaku ostaje puno neiskorišćene mase. Trave su vrlo ukusna i kvalitetna hrana ako se na vreme kose i spremaju. Kosidba se mora obaviti pre klasanja (u vlatanju). Trava tada sadrži najviše hranjivih materija.
Kupina ima veliki privredni značaj jer obezbeđuje solidnu zaradu po jedinici površine, naročito u reonima pogodnim za njeno gajenje. Rano stupa u rod, visoke je rodnosti (preko 30 t/ha), plod je veoma hranljiv, mogućnosti raznovrsne upotrebe ploda, lak plasman, adaptivna na različite uslove gajenja i tipove zemljišta, ima veliki raspon zrenja (30-45 dana) otporna na bolesti i štetočine, odlična medonosna biljka. Koristi se i u farmaceutskoj industriji zbog dobrih lekovitih svojstava skoro svih njenih delova.
Pošto se kupus uzgaja iz rasada, rasad ranih sorti proizvodi se u toplim lejama u rano proleće. Na parceli na kojoj će se uzgajati kupus zemljište se u jesen poore na dubinu od 25-30cm. Na proleće pre sadnje vrši se kultiviranje i drljanje pri čemu se zemljište još bolje usitni i izravna ili se naprave brazde, zavisno od načina navodnjava.