Smokva je poznata od davnina. Još u antičko doba koristila se za ishranu, čak su joj zbog lekovitog svojstva pripisivane i mitske osobine, tako da se pominje u mnogim legendama, bajkama i pesmama.
Dunja je u strukturi našeg voćarstva zastupljena sa svega 0,8% i to sa prosečnim prinosom po stablu od 7 do 15 kg, što ukazuje na činjenicu da se kod nas radi o ekstenzivnom gajenju dunje.
Pojedini voćari, a posebno početnici i vikendaši, smatraju da ništa nije lakše ni jednostavnije nego saditi voćke. U osnovi, sama tehnika sađenja je vrlo jednostavna, ali od kvaliteta izvođenja radova pri sadnji u znatnoj meri zavisi prijem i uspešno napredovanje posađenih voćaka.
Kako su plodvi trešnje veoma osetljivi na čuvanje i transport, potrebno je znati kako se plodovi mogu što duže čuvati. Da bi se sprečilo kvarenje plodova, potrebno je da se oni posle berbe što pre rashlade. Rashlađivanje plodova je obavezna mera ako se planira čuvanje plodova u hladnjači ili njihov transport na udaljena tržišta duži od 24 sata.
Badem je voćka suvih krečnih zemljišta, a uspeva i na kamenitim zemljištima, ali to ne znači da ga ne treba gajiti na plodnijem, dubokom i rasresitom zemljištu. Na takvom zemljištu se brže razvija i postiže se znatno veći prinosi. Može da uspeva i na slabo zaslanjenom zemljištu. Topli položaji često izazivaju rano cvetanje.