Procesi čuvanja započeti u proizvodnji na njivi (ili u zaštićenom prostoru) nastavljaju se zrenjem, berbom, predčuvanjem i čuvanjem sa zadatkom da očuvaju morfološki i biohemijski kvalitet svežih plodova voća i povrća u željenom smeru.
Breskva spada u voćne vrste čiji plodovi ne mogu dugo da se čuvaju, ali ipak, uz pravilno određivanje momenta berbe i uslova čuvanja može značajno da se produži njihova upotrebna vrednost kao svežeg voća.
Plodovi višnje namenjeni za preradu u rakiju beru se u punoj zrelosti ili nešto kasnije, zato što tada sadrže najviše šećera i imaju najbolje izraženu aromu. Dobro bi bilo da se plodovi beru bez peteljki, jer ako se peteljke ne uklone prilikom berbe, pri vrenju se stvara neprijatan miris, koji tokom destilacije prelazi u rakiju. Plodovi višnje mogu se koristiti sa košticama ili bez njih. Naravno, kvalitetnija rakija se dobija ako se koštice uklone.
Od egzotičnih voćnih vrsta, za koje se sve više upotrebljava marketinški izraz “supervoće”, s obzirom na ekološke uslove, promenu klime, u kontinentalnoj Srbiji mogu uspevati razne vrste jagodastog voća. Iz gastronomskih i iz zdravstvenih razloga dobro je ponekad probati hranu koja potiče iz najudaljenijih krajeva zemljine kugle. U tom je smislu zanimljivo egzotično voće i povrće, koje je posebno omiljeno u voćnim salatama, sokovima i koktelima, a gotovo svim vrstama zajedničko je da su bogate zdravim voćnim šećerima, vitaminima i mineralima (posebno antioksidansima jer mnogi antioksidansi imaju i
Na našim prostorima još uvek predstavlja manje-više nepoznatu voćnu vrstu koja se i retko može uočiti u kućnim vrtovima. Uzrok tome je slabo poznavanje ove vredne jagodaste voćne vrste koja kod nas ima slabu tradiciju uzgoja.