Sorte krompira se razlikuju po načinu upotrebe i po dužini vegetacije. Po načinu upotrebe sve sorte se dele na stone, stočne, industrijske (za preradu u čips, pomfrit, pire i skrob) i univerzalne. Prema načinu spremanja jela stone sorte mogu biti sorte za kuvanje i salatne sorte.
Jun je mesec sa optimalnim uslovima za razvoj biljnog i životinjskog sveta.Vremenski uslovi se konačno stabilizuju, dani su dugi i topli, a vlage u zemljištu ima dovoljno. Dolazi do velike ekspanzije u razvoju biljaka. Cvetaju poznate medonoše - kupina, malina, amorfa [bagremac], mnoge vrste korovskog bilja, a u višim predelima počinje livadska paša
Kompost nastaje mikrobiološkim razlaganjem različitih vrsta organskih materija (biljnog porekla) pri čemu je neophodno da je sav materijal zdrav i bez štetmh ostataka pesticida, teških metala, antibiotika i mikotoksina. Kompost se priprema u odvojenom delu bašte, najbolje u senci i to na zemljištu, u drvenim ili žičanim sanducima, korpama, ili u komposteru, a koriste se biljni i dmgi organski zdravi otpaci kao što su ostaci povrća, trava, lekovitog bilja, lišće, slama, pepeo, rožina, živinski izmet, komina. Visina humke za kompostiranje je od 50-180 cm (niža humka – brža razgradnja), širina do 150 cm
Polovinom prošlog veka došlo je do nagle industrijalizacije proizvodnje u svim granama privrede i poljoprivrede, pa i vinogradarstva. Povećanje proizvodnje do neslućenih visina, u cilju ostvarivanja velikih profita, poboljšanja života bili su osnovna vizija.
Koliko god je sušenje i suva šljiva tradicija naših prostora, osušeni plodovi bez koštice namenjeni daljoj preradi, su veoma retki i to samo pri proizvodnji marcipana. Ovaj vid sušenja kod nas sreće se u tzv. domaćoj radinosti i to u veoma maloj količini namenjenoj za lične potrebe.