U zavisnosti od toga ko je prenosilac cvetnog praha, cvetnice se mogu podeliti na one koje se oprašuju insektima (entomofilne), vetrom (anemofilne), pticama (ornitofilne) i vodom (hidrofilne). Najveći deo cvetnica oprašuju insekti. Utvrđeno je da su insekti najsigurniji oprašivači. Medonosna pčela (Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. U poređenju sa drugim insektima, pčela oprašuje 80-85 % bilja više, pa je i njen doprinos u proizvodnji zato velik.
Ako lisne vaši jako napadaju neku biljku to je znak da je poremećena njena cirkulacija. Ponekad je dovoljno da prekrijemo i prihranimo zemljište kod korena biljke. Postoje biljke koje su vašima privlačne. Te biljke možete saditi među druge biljke da biste ih zaštitili od vašiju. Na primer, sadite salatu i bob među jagode. Vaši će se preseliti na salatu i bob, a jagode će ostati neoštećene.
Zapravo, ne postoji vrsta pčela sa tim imenom, pčele koje obično nazivamo "pčele ubice" su zapravo vrsta Apis mellifera, odnosno evropska pčela čije su se podvrste (recimo Italijanska ili Iberijska) mešale sa običnom Afričkom pčelom Apis mellifera scutellata.
Jedan od bitnih potencijala razvoja poljoprivrede, samim time i kompletne privrede u Srbiji je organska proizvodnja. Organska proizvodnja u stočarstvu je nezamisliva bez organske biljne proizvodnje. Uključivanje stočarske proizvodnje u organsku proizvodnju može početi tek posle godine dana od uključivanja zemljišnih parcela u ovu proizvodnju,da bi se obezbedile dovoljne količine hrane za ishranu stoke.
Ako u zemljište ne unosimo stajnjak i mineralna đubriva, onda će biljke postepeno iscrpsti iz zemlje sve elemente ishrane biljaka, odakle se oni nadoknađuju u zemljištu?