Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog semenki. Kao namirnica, semenke bundeve imaju neuporedivo veću hraniljivu vrednost od mesnatog dela, a čini oko 10 odsto težine ploda. Bogate su mastima (45%), belančevinama (oko 25%) i ugljenimhidratima (oko 18%). Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, posebno gvožđem, fosforom, kalijumom i kalcijumom.
Zbog svoje lekovitosti, cvekla se odavno upotrebljava u narodnoj medicini, ali se i u savremenoj medicini sve češće koriste njena lekovita svojstva.
Za podizanje zasada brusnice pogodna su laka, peskovita i polupeskovita zemljišta, a takođe i humusna i humusno-vlažna zemljišta planinskog tipa. Obavezan uslov je kisela reakcija zemljišta. Od humusnih zemljišta najviše odgovara planinski humus. On uvek ima kiselu reakciju i optimalan vodno-vazdušni režim i visoke apsorpcione sposobnosti...
Organska proizvodnja se zasniva na veoma finim, i za prirodnu sredinu i čovekovo zdravlje veoma korisnim principima. Međutim, još uvek u organskoj proizvodnji voća, a naročito jabuke, nije moguće ispuniti neke osnovne principe organske proizvodnje. I pored toga ovakav sistem proizvodnje pruža niz prednosti u odnosu na konvencionalnu proizvodnju a to je dobijanje plodova bez primene sintetičkih hemijskih preparata, odnosno ostatka pesticida. Prilikom proizvodnje nema mogućnosti da dođe do zagađenja životne sredine usled primene fungicida ili insekticida, kao i trovanja radnika i uopšte ljudi tokom procesa
Koze i ovce spadaju u najranije pripitomljene životinje. Ostaci koza pronađeni su na arheološkim nalazištima u Zapadnoj Aziji, kao što su Jericho, Choga, Mami, Djeitun i Cayonu, na osnovu čega se zaključuje da domestikacija koza potiče između 6000 i 7000 pne. Međutim, za razliku od porekla ovaca, poreklo koza je poznato . Najveći predak današnje koze je bezoar koza rasprostranjena sa planina male Azije preko Bliskog Istoka do Sinda.