U biovrtlarstvu nema korova odnosno štetnih biljaka, svaki korov ima svoju svrhu i potrebno je dobro upoznati biljke koje rastu u našim vrtovima kako bi ih znali što bolje iskoristiti.
Napasanje stoke je najbolji, najzdraviji i najčistiji način ishrane životinja. Životinje koje slobodno šetaju na pašnjacima, same će zaobilaziti biljke koje im čine štetu. No, ako je pašnjak premali ili loše održavan, postoji mogućnost da životinja zbog izgladnelosti pojede i otrovnu biljku.
Od vrta se više ne očekuju veliki prinosi i plodovi nego da oni budu prirodni. Permakultura je svašta i ništa, sve do trenutka kad je počnete primenjivati. Svakako nije povratak na staro, odnosno način života naših baka i dedova. To je harmonija ljudi i zemlje, koja na održivi način osigurava hranu, energiju, sklonište i ostale materijalne i nematerijalne potrebe. Permakulturni dizajner i baštovan može koristiti dostupne informacije s ciljem obogaćivanja zemlje od koje i na kojoj živi.
Šljiva je rodila, niko je neće i mnogi su odlučili da "modro" zlato pretoče u rakiju. Najbitnije kod spravljanja voćnih rakija je očuvanje voćne arome karakteristične za voće od koga se rakija pravi. Da bi se očuvala voćna aroma kod rakija kao što su rakije od breskve, kajsije, jabuke, kruške, šljive i dr potrebno je pridržavati se određenih uputstava i pravila u toku vrenja, destilacije i čuvanje ovih proizvoda. Najveći deo aromatičnih materija gubi se u toku vrenja voća.
Čičoka potiče iz Amerike. Njene vrednosti su poznavali Indijanci koji su je nazivali "sunčani koren". U 17. veku dobija svoje englesko ime. U to doba čičoka je u Evropi bila popularnija od krompira, ali kasnije krompir je potisnuo, pa je postajala "interesantna" samo u vreme velike gladi. U novije vreme sve češće se koristi iu svetu, i kod nas.