Uzgoj povrća u saksijama i drugim posudama na balkonima ima i jedan nedostatak, s kojim se moramo, ali i možemo nositi, a to je brzo isparavanje vode. To je posebno važno u ova vremena kada oscilacije padavina i temperature postaju velike, gotovo ekstremne.
Krastavac daje veoma dobre rezultate pri setvi na tamnoj foliji. Pored već navedenog, folija osigurava veću temperaturu zemljišta što sve ukupno povećava prinos za 30%, odnosno 80-100% ako se zaliva sistemom kap po kap. Nastiranje zemljišta folijom i setva krastavca izvode se mehanizovano. Biljke krastavca zasejanog u dvostrukim redovima su više izložene suncu, plodovi prispevaju ranije i uniformniji su u odnosu na kućišnu setvu u jednom redu što rezultira višim prinosom.
Izdanci i prevremene (bočne) grančice povijaju se i vrhovi vertikalno postavljaju u jame ili kanale dubine 10-15 centimetara. Zatim se zagrnu sitnom, rastresitom zemljom, koja se blago nagazi i zalije s dva-tri litra vode. U nižim i toplijim područjima ožiljavanje može početi prvih dana avgusta, a u višim početkom septembra.
Čičoka predstavlja veoma kvalitetno povrće visoke hranjive vrednosti jer sadrži suve materije oko 21%, ugljenih hidrata oko 17%, proteina 1,5%, masti 0,2%, mineralnih materija oko 1,1% i vitamine A,D i C. Osnovni sastokak ugljenih hidrata je inulin koji je veoma važan u ishrani dijabetičara.
Dodavanje mladih matica radi zamene starih nije lako niti jednostavno, osim ako se obavlja za vreme obilne paše. Uopšte važe sledeća pravila: mlade matice se ne dodaju u pčelinje zajednice u kojima postoji matica trutuša (lažna matica) ili u zajednice u kojima postoje izgrađeni matičnjaci. Isto tako, što je populacija pčela u košnici starija, to će teže bit prihvaćena mlada matica.