Proređivanje plodova je pomotehnička mera koja predstavlja dopunu rezidbe kojom se reguliše rodnost voćaka. Izvodi se uglavnom kod stabala koja su preopterećena rodom, a u cilju poboljšanja krupnoće i kvaliteta ploda.
Seme je biološki primaran organ čija je funkcija održavanje vrste (od fundamentalnog biološkog značaja), dok je plod sekundaran i semenu podređen organ, koji ima ulogu da zaštiti seme do sazrevanja i doprinosi njegovom rasejavanju...
Najveće potrebe u vodi krompir ima u periodu od pojave cvetnih pupoljaka do završetka cvetanja, što se poklapa sa zametanjem krtola, intenzivnim rastom biljaka i nagomilavanjem skroba...
Za sve biljke neophodni su određeni intenzitet i kvalitet svetlosti i određena dužina dana. Najviše svetlosti potrebno je biljkama poreklom iz toplih, južnih regiona, kao što su paprika, lubenica, paradajz (minimalan intenzitet svetlosti je oko 5.000-6.000 luksa). Te vrste ne podnose zasenjivanje, a u zaštićenom prostoru mogu uspešno da se gaje samo u periodu s dosta svetlosti. Biljke kojima treba manje svetlosti (3.000-5.000 luksa) bolje podnose zasenjivanje i gust sklop. Mnoge od njih, kao što su mladi crni i beli luk, mogu uspešno da se gaje između biljaka na zasejanim mestima (500-1.000 luksa).
Period april-jun je krcat radovima u vinogradu. Od pravilno izvedenih agrotehničkih mera u mnogome zavisi količina i kvalitet roda. Tačne datume izvođenja pojedinih radova teško je precizirati jer se, zavisno od meteoroloških uslova u pojedinim područjima, loza nalazi u različitim fazama, odnosno podfazama razvića. Zato ćemo nešto reći o merama koje treba sprovesti zavisno od intenziteta porasta lastara.