Toplotu koju daje nezgorelo stajsko đubrivo nastaje aktivnošću mikroorganizama – fermentacijom. Ima mnogo vrsta mikroorganizama, a svi se dele na aerobne, koji su aktivni u razlaganju organskih materija u prisustvu vazduha, i anaerobne, koji su aktivni razarači u odsutnosti vazduha.
Sve dok jače ne zahladi, šargarepu, peršun, celer, paštrnjak, cveklu, rotkvu, postrnu repu i drugo korenasto povrće ne treba vaditi, ono ostaje na gredicama pa ga vadimo onoliko koliko nam treba svake nedelje.
Glavna karakteristika organskih đubriva je njihov sadržaj organske materije. U zemljištu organska đubriva predstavljaju nosioca energije kao i hranivo za prisutne organizme ali i faktor koji bitno utiče na sve njegove fizičko-hemijske osobine.
Salatna biljka pomalo gorkog ukusa srodna maslačku. Lako se gaji i može se brati veći deo godine. Dobro podnosi slab mraz, ali zimskim usevima potrebna je zaštita.
U novembru u povrtnjaku ima još salate, endivija, praziluka, kelja pupčara, brokolija, kasnog karfiola, kineskog zelja, korabice, bele i žute repe, zimske crne rotkve, rotkvica, spanaća, blitve, matovilca, komorača i rena...