U preosetljivoj svesti ljudi, ne povezanih sa poljoprivredom, rasprostranjeno je mišljenje da zimi biljke odmaraju posle letnjih napora. Ulaze u neki oblik obamrlosti, odnosno spavanja i bez protivljenja (a šta da se radi) čekaju proleće. Narod, vezan za poljoprivredu, koji svake godine prati posledice zime, zna, da kod biljaka, koje zimuju, nije sve tako jednostavno. Međutim, ni pri tom se dublje ne upuštaju, zadovoljavajući se konstatacijom – „zamrzle“ – ili podatkom opšteg karaktera: „pokri ih snegom i neće zamrznuti“. Eto, to je sva nauka!
Proizvodnja rasada povrća jedan je od najvažnijih “momenata” u proizvodnji povrća, jer od njega zavisi i uspeh celokupne proizvodnje. Iskusni povrtari znaju da od kvaliteta proizvedenog rasada direktno zavisii prinos i kvalitet, odnosno ekonomska opravdanost proizvodnje.
Ne raduju se samo naši najmlađi prvim pahuljama snega, beli pokrivač je velika radost i za biljke na oranicama i u bašti. Suv, rastresit i porozan snježni pokrivač s mnogo vazduha, veoma slabo provodi toplotu, pa sprečava zamrzavanje i prejako hlađenje zemljišta, štiteći ozime useve svih ratarskih kultura, ali i baštensko bilje od zimske hladnoće.
Pre svega, bakterije se razlikuju po tipu disanja. A disanje je, kao što je poznato, osnovna potreba svakog živog bića. Sve životinje mogu izvesno vreme da izdrže bez hrane i vode, ali vrlo brzo umiru bez kiseonika. Isto se to događa i sa bakterijama koje žive u zemlji. Disanje im zagreva telo i daje energiju za život.
Pitanja o vrednosti biostimulatora, poljoprivrednih proizvođača na terenu zahteva i daje temu. Biostimulatori su mkrobiološka đubriva koja se koriste u đubrenju ratarskih kultura (strna žita, kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa), povrća (u polju i zatvorenom prostoru), voća i vinove loze ali i cveća.Ova đubriva mogu se koristiti u organskoj i u tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ovo sredstvo za prihranu povrća, voća i cveća je prirodan proizvod bez ijednog hemijskog dodatka i deluje pozitivno na biljke, zemljište i životnu sredinu.