Od samog početka bavljenja permakulturom i baštovanstvom događale su se u nama mnoge promene. Većinu smo pokrenuli sami, a neke od njih savetovala nam je Priroda (često na vrlo "neprijatan" način). Pogled na svet je pretrpeo najviše promena, a jedna od njih je i razumevanje optimuma i maksimuma u hortikulturi i poljoprivredi. Ukorenjeno je u svima nama, manje više, da želimo najveći klip kukuruza ili najlepši paradajz, da rod bude najveći mogući, kakav smo zamislili, ili kakav diktira rod suseda ili statističke tabele prinosa po kvadratnom metru ili hektaru.
Jestivi lukovi koji su kod nas najzastupljeniji u proizvodnji - crni, beli luk i praziluk obrazuju pod zemljom pravu ili lažnu lukovicu, odnosno zadebljale rizome sa razervnim hranljivim materijama, koja se koristi za ishranu ali i za proizvodnju mladog luka metodom pospešivanja.
Na lošu zemlju svi se žale, od pojedinih povrtara-baštovana, do naučnika-agronoma, ministara i narodnih poslanika. A kako ne jadikovati, ako od elitnih semena, koja garantuju, na primer, po 10 kg povrća od kućice, a dobijete manje od kilograma. A zbog čega treba da dobijete 10 kg, ako je u zemlji hranljivih materija za kilogram prinosa? Jer, od ničega ne možeš nešto napraviti. Čuda se ne događaju.
Najveći broj baštovana, korove, smatra svojim najvećim neprijateljem, te na sve moguće načine pokušavaju da ih iskorene. Baštovani sanjaju o tome da im je svaka lejica čista, bez i jednog korova a takođe i prolazi između lejica, te sve svoje sile usmeravaju ka tim radnjama, uništavanju korova, jer u mnogim priručnicima tako piše...
Mikroorganizmi u kompostu koje smo naneli na ranije protreseno zemljište ploskorezom, aktivno jedu porezano korenje korova i mnogobrojne njihove izdanke. Viša temperatura leja i prisustvo hranljivih rastvora u njima, provociraju još u jesen nicanje semena korova u lejama. Dospevši pod jesenje mrazeve, ovaj korov biva uništen, ne uspevši da se osemeni. Tako se leje oslobađaju korova, bez posebnih načina borbe, bez fizičkih napora, bez nabavke i upotrebe raznih herbicida. Iskorenjenjem korova iz bašti povećavamo rodnost kultura...