Većina organizama u zemljištu pripada mikroflori pod kojom se podrazumevaju mikroorganizmi: bakterije, gljive, aktinomicete i alge.
Specifičnost povrtnjaka su intenzivni plodored i mešane vrste. Intenzivni plodored oslanja se na princip tropoljnog povrtarskog plodoreda. Kod njega se u toku jedne vegetacione sezone ili godine, na istom zemljištu uzastopno, a nekad i istovremeno, gaji više vrsta povrća. To znači da se odmah po skidanju jedne vrste seje ili sadi druga. Intenzivni plodored je moguć zbog različite dužine vegetacije povrća, razlika u zahtevima za toplotom i otpornosti na niske temperature.
Kada se govori o organskim đubrivima uglavnom se misli na stajnjak. U poređenju sa mineralnim đubrivima, njegova upotrebna vrednost, odnosno sastav i količina raspoloživih mineralnih materija za biljke je više nego skromna. Prosečan sadržaj mineralnih materija u dobro zgorelom stajnjaku (to je rastresit, mrki supstrant, koji se lako sitni) je ...
Sadržaj i aktivnost mikroorganizama u zemljištu značajan je činilac njegove plodnosti. U zemljištu su prisutni brojni mikroorganizmi naročito iz grupe bakterija i gljiva. Pored korisnih mikroorganizama u zemljištu se mogu naći i štetni, najčešće su to organizmi iz grupe nematoda. Korisni mikroorganizmi razgrađuju organsku materiju u zemljištu pri čemu je čine pristupačnom za vinovu lozu i doprinose povećanju plodnosti zemljišta.
Korisni elementi nisu neophodni za biljke. Bez korisnih elemenata biljke mogu da završe svoj životni ciklus, ali pri određenim koncentracijama deluju stimulativno na njihov rast i razviće. U korisne elemente spadaju Na, Co, Si, Al i Se. Njihov značaj dolazi do izražaja ukoliko su nepovoljni uslovi za rast biljaka.