Organska proizvodnja jabuke u našoj zemlji odvija se u ekstenzivnim zasadima starih autohtonih sorti (budimka, kožara, kolačara, šumatovka) i u novim zasadima novostvorenih otpornih sorti u kojima se primenjuju intenzivnije agrotehničke mere (topas, prima, GoldRush).
Svi delovi trnjine su lekoviti: koren, kora, cvet, listovi i plod. Uzgaja se kao živa ograda, pojedinačni grmovi, stabla, ili kao ukrasna biljka, ali i zbog svog bujnog korena i stvaranja mnoštva izdanaka radi sprečavanja erozije.
U savremenoj proizvodnji trešnje rezidba je obavezna mera, naročito ako su stabla kalemljena na slabo bujnim podlogama i gajenih u gustom sklopu. Trešnja formira retku i osvetljenu krunu, jer se odlikuje slabijim razgranavanjem.
Mušmula (Mespilus germanica) ili divlja kruškica u Evropi se gaji milenijumima, često se kalemi na dunju, krušku i glog, a rađa iste godine. Drvo može da poraste do sedam metara, cveta krajem aprila. Ukusni plodovi se beru u jesen, a nekada i posle prvih mrazeva.
Miševi i zečevi su posebno štetni za mlade voćnjake, jer su nježne sadnice često jedina hrana do koje mogu doći tokom hladne zime. Posebno vole zasade jabuke, kruške, višnje.