Veliki deo kukuruzovine posle berbe ostaje na njivi gde se usitnjava i zaorava a vrlo često i spaljuje što je vrlo opasna i agrotehnički nepoželjna mera. Energetska vrednost kukuruzovine je velika i veća je od lignita. Korišćenjem kotlova za grejanje na biomasu mogao bi da se reši problem grejanja u mnogim seoskim gazdinstvima. Takođe kukuruzovina može da posluži i kao energent za sušare za sušenje poljoprivrednih proizvoda.
Ova kobasica se može dugo održati, a koristi se svaki deo svinjskog mesa, pa će i proizvod imati različit kvalitet.
U Srbiji lekovito bilje se uglavnom gajilo u Vojvodini ,ali je počelo gajenje i u drugim delovima zemlje. Lekovito bilje se uglavnom gaji u dvopoljnom plodoredu, najčešće sa kukuruzom. Gajenje u troplodnom i četvoropoljnom kod nas je veoma retko.
Pelati su celi zreli plodovi paradajza konzervisani toplotom. Za proizvodnju pelata biraju se sorte koje imaju čvrsto tkivo, ravnu površinu ploda, bez mnogo semena. Takođe je poželjno da iako se na ovaj način konzerviše paradajz u kućnim uslovima, povede računa da svi plodovi budu približno iste veličine, radi lakšeg ređanja u posude, i ujenačene crvene boje.
Miskantus je višegodišnja, visoko produktivna C4-trava, poreklom iz istočne Azije, koja se ubraja u grupu tzv. "bioenergetskih useva". Miskantus predstavlja biljnu vrstu podesnu za intenzivno gajenje, koja svojom biomasom može omogućiti uspešnu supstituciju postojećih energetskih izvora sa novim, obnovljivim izvorima, biljku kojom će se smanjiti emisija gasa staklene bašte - CO2...