Sirće je razređen rastvor sirćetne kiseline (5-10%). Prirodno sirće je produkt metabolizma živih sirćetnokiselinskih bakterija, koji osim sirćetne kiseline sadrži i druge materije metabolizma, ekstraktne materije polazne sirovine te materije koje nastaju tokom dozrevanja i starenja sirćeta. Stoga ima, osim specifičnoga kiselog ukusa, i druge korisne uticaje na organizam, s obzirom na izvornu sirovinu, pa i zdravstvene efekte koji se posebno pripisuju jabučnom sirćetu.
Za dobijanje dobrog kiselog kupusa sledeće komponente treba da budu u optimalnom skladu. To su:
- zapremina bureta koje na dnu treba da ima česmu za pretakanje rasola;
- količine kupusa, vode i soli;
- temperaturni režim u toku procesa kiseljenja;
- pravilan režim pretakanja.
Osim što su bogate belančevinama, gljive su dobar izvor prehrambenih vlakana koja ometaju apsorpciju masti i pomažu pri procesu mršavljenja. Sadrže i vitamine, minerale i druge materije koje jačaju imunitet, štite zdravlje kardiovaskularnog sistema i sprečavaju osteoporozu.Još od davnih vremena ljudi su verovali da gljive posjeduju posebne moći...
Zbog svojih dekorativnih osobina ruža zauzima visoko mesto među cvećem i hortikulturnim sadnim materijalom. Ruža se gajila još kod najstarijih civilizacija. Veliki izbor sorti, boja i veličina cveta svrstavaju je u sam vrh cvetnih vrsta (kraljica cveća) zastupljenih u hortikulturi. Osim dekorativnih poseduje i lekovita i hranljiva svojstva pa se neki delovi koriste za čajeve, marmelada, slatka ili kao aroma hrani.
Bukovača, nađena u prirodi, kod nas je poznata i cenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kiša kad malo otopli, i u hladnijim godišnjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive retke i zbog toga je među poznavaocima vrlo omiljena. Raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drveta koji ostaju posle seče u šumi. Prvi pokušaji uzgoja su išli u tom pravcu da se bukovača uzgaja na drvetu. Danas se uzgaja prvenstveno na slami i piljevini.