Kvalitet ploda paradajza se određuje na osnovu količine suve materije, šećera i organskih kiselina i odnosa količine šećera i kselina. Kod nas su cenjene sorte paradajza koje imaju izbalansiran odnos šećera i kiseline (nakiselog ukusa), dok u zapadnoj i južnoj Evropi se više cene plodovi sa većom količinom šećera u odnosu na sadržaj kiselina.
Peršun u našim agroekološkim uslovima seje se u martu, potrebna temperatura za niscanje je 2 stepena C, a optimalna temperatura je oko 18 stepeni C. Mlade biljke otporne su na mraz i mogu podneti temperature od -10 stepeni C. Manje je zahtevan u pogledu potrebe za vodom od mrkve, a najveće potrebe za vodom ima u fazi nicanja i intezivnog rasta listne rozete. U toku vegetacije poterebno je obaviti 4 zalivanja sa 30-40 mm vode.
Pikiranje je presađivanje biljaka u stadijumu razvijenih kotiledona, ili kasnije, u stadijumu jednog do dva prava lista. Plodovito povrće je najbolje pikirati u početku pojave prvog pravog lista, a celer sa dva prava lista...
Gazdinstvo koje se bavi ruralnim turizmom, pored osnovne delatnosti, može ostvariti dodatni finansijski efekat i gajenjem povrća...
U njivskoj proizvodnji paradajza primenjuje se direktna setva, a vrlo retko proizvodnja iz rasada. Direktnom setvom se može proizvoditi paradajz namenjen za domaću upotrebu (baštenska proizvodnja) i industrijsku preradu (na većim površinama). Prednosti direktne setve su u uštedi oko proizvodnje rasada i rasađivanja, a biljke iz direktne setve imaju moćan korenov sistem koji može dopreti i do 2 m, pa lakše podnose sušu.