Ni jedno stvorenje, pa čak ni svinja, ne zagađuje svoj svinjac tako razuzdano kao što to čini homosapiens, trujući svoje stanište đavolski smešanim hemikalijama i njihovim smrtonosnim otrovnim otpadom. Sve nas čeka bezizlazni glib od trulog ljudskog mesa, ako ubrzo ne primenimo protivotrove. Na svu sreću protivotrovi postoje, oni su delotvorni i oni nas mogu vratiti zdravlju.
Nemojte bacati kuhinjske odpadke! U toku zime se može nakupiti poprilično komposta, ( zavisi od brojčanog stanja porodice). Kompost od kuhinjskog odpada je veoma kvalitetan, može vam doneti bogat rod u bašti.
Pre nego što odgovorim na pitanja o primeni agrotehnike prirodne zemljoradnje, moram da kažem šta sve spada u tu agrotehniku, čime i zbog čega se ona razlikuje od primene „savremene“ agrotehnike, zasnovane na dubokom prekopavanju ili oranju zemljišta, na primeni sirovog (nefermentisanog) stajnjaka, zelenog đubriva i mineralnih đubriva.
Gliste su pravi mali orači koji ruju površinu zemlje. Dok gutaju velike količine životinjskog izmeta, zemlje ili trule vegetacije, stvaraju ogromne količine humusa. Procenjuje se da na zelenim engleskim poljima gliste godišnje proizvedu oko 20 tona humusa po hektaru. Još marljivije od njih su gliste u dolini Nila. One mogu proizvesti neverovatnih 2 500 tona humusa po hektaru. Tako ”obrađena“ zemlja je rahlija, bolje upija vodu i plodnija je.
Baš kompostna gomila je garant plodnosti zemljišta vaše bašte i garant visokih, stabilnih, ekološki čistih prinosa. Baš ona određuje kakva će vam biti bašta. Baš ona omogućava ili ne omogućava da štedite fizičku snagu i novčana sredstva prilikom obrade bašte. Ona diktira uslove pod kojima je biti ili ne biti prinosima vaše bašte u ozloglašenoj „zoni rizične zemljoradnje“. Zbog toga i jeste Kraljica. Baš zbog toga se treba i odnositi prema njoj sa dužnom pažnjom i više od toga jer je živa. A sve što je živo zahteva posebno razumevanje, pažljiv pristup i brigu.