Cilj podmlađivanja je da se rezidbom uklone stari i dotrajali delovi krune i suvišne ramene grane, da se obnovi kruna i da se podstakne porast mladara i novog rodnog drveta. Podmlađivanje je uspešno ako stabla nisu starija od 15 godina...
Pored maline, koja je od jagodastog voća najzastupljenija kod nas, postoji velika opravdanost i za podizanje zasada crne ribizle. Za uzgoj ribizle postoje povoljni zemljišni i klimatski uslovi, kao i siguran plasman i povoljne cene za plod ribizle. Interes za uzgoj crne ribizle je u usponu, deficitarna je voćna vrsta, velike su joj šanse u izvozu.
Šumska jagoda (Fragaria vesca) je veoma cenjena vrsta voća, izuzetnih hranljivih i lekovitih osobina kako ploda tako i lista i korena. Proizvodi od šumske jagode su deficitarni kako na domaćem tako i na ino tržištu. Šumska jagoda najbolje uspeva na plodnim, rastresitim, propusnim i humusnim zemljištima (sa više od 4% humusa). Reakcija zemljišta treba da bude blago kisela, sa optimalnom pH vrednosti od 5,0 do 6,5.
Kajsija u našim uslovima može da se sadi u toku zimskog mirovanja od otpadanja lišća u jesen do kretanja vegetacije u proleće. Jesenja sadnja je bolja od prolećne. Sadnicama koje su posađene u jesen stoji na raspolaganju dovoljna koliočina vlage. Preseci žila u toku zime kalusiraju i na njima se obrazuju apsorcione žilice koje rano u proleće, čim se zemljište zagreje, počinju intenzivno da obavljaju funkciju...
Rezidba borovnice nema intenzivan karakter kao kod većine drugin voćnih vrsta. Ona donosi rod na letorastima iz prethodne vegetacije, a počinje da rađa druge godine posle sadnje. Žbun treba da čini 6 do 8 glavnih grana, od kojih 2 do 3 imaju 3 do 4 godine a ostale su mlađe. One treba da su obrasle rodnim grančicama dužine ne manje od 30cm. Pored toga žbun treba da ima 3 do 5 jakih izbojaka iz zemlje i da je dobro osvetljen.