Zimski pregledi voćaka su veoma značajni jer poznavanjem stanja u voćnjaku mogu se sprečiti iznenadne štete i izbeći nepotrebna tretiranja, odnosno utrošak sredstava. Ovim pregledom se utvrđuje prisustvo prezimljujućih formi štetočina na voćkama i moguće je signalizirati o potrebi suzbijanja pojedinih štetočina ranim prolećnim prskanjem, a često je moguća i kratkoročna prognoza potrebe suzbijanja po kretanju vegetacije.
Rezidba rodnih stabala se uglavnom obavlja u periodu mirovanja. Ponekada se stabla orezuju i u periodu porasta, ali letnja rezidba obično služi za rešavanje specifičnih problema i razmatraće se posebno. Stabla se mogu orezivati tokom svih zimskih meseci, ali je najbolje rezidbu odložiti do sredine zime. Ranija rezidba, pre nego što drvo dostigne najveću čvrstinu, može u velikoj meri povećati opasnost od oštećenja zbog niskih temperatura.
Svi ste čuli za kockaste lubenice? Široj javnosti postale su poznate 2001. kada su po provi put stavljene na tržište Japana. Ipak, njihov nastanak datira dve decenije pre toga, kada je jedan japanski farmer poželeo da proizvede plodove koji će se lakše transportovati i smeštati u frižider. Od tada do danas, kockaste lubenice počele su se proizvoditi kako u Japanu tako i u nekim drugim zemljama...
Mušmula (Mespilus germanica) je manje listopadno drvo ili žbun. Najbolje rezultate postiže na plodnim, umereno vlažnim i blago kiselim do neutralnim zemljištima. Bolje od dunje podnosi krečna zemljišta, a na teškim i vlažnim zemljištima joj se skraćuje vek. Otporna je prema mrazu, cveta kasno, čak u maju. Razmnožava se semenom i kalemljenjem na generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge za mušmulu su: beli glog, obična oskoruša, divlja kruška, mušmula i dunja.
Jedan od načina intenziviranja proizvodnje jagode u našoj zemlji jeste i inoviranje sortimenta, kako bi se do sada dominantno zastupljene sorte zamenile novijim produktivnijim sortama. Trenutno cenjene sorte jagode na tržištu Evrope su ...