Plemenite sorte kruške najbolje uspevaju i rađaju u rejonima sa dosta sunca i dovoljno vlage, koji su pogodni za gajenje vinove loze i breskve. Ona voli umerene letnje temperature. Visoke temperature nepovoljno deluju na kvalitet i održavanje plodova. Kod nekih sorti javljaju se i ožegotine lista, plodova i kore debla. Od niskih temperatura najviše stradaju cvetni pupoljci, cvetovi i zametnuti plodovi.
Koze mogu da konzumiraju gotovo svaku zelenu biljku koja raste u našim uslovima. Izbor kabastih hraniva u njihovoj ishrani je veoma širok: oko 90 biljnih vrsta, a to je znatno više nego u ishrani ovaca (20) i goveda (17).
U ljudskoj ishrani riba ima značajno mesto. Riba i proizvodi od ribljeg mesa spadaju u istu grupu namirnica u kojoj su jaja i razne vrste mesa životinja za klanje, kao i njihovi proizvodi, jer imaju dosta sličnosti u pogledu energetske, hranljive i biološke vrednosti.
Krošnje voćaka koje se redovno ne orezuju imaju karakterističan izgled. Obiluju kratkim razgranatim izbojima na spoljnom delu dokle dopire dovoljno svetlosti, a donji deo i unutrašnjost su ogoljeni. To se događa s voćkama na okućnicama jer se uzgajaju uglavnom bez nekog određenog uzgojnog oblika. Uglavnom se ostavljaju da slobodno rastu uz povremeno odstranjivanje debljih grana koje, iz nekog razloga, smetaju vlasniku. Krošnju zapuštene voćke nemoguće je pretvoriti u neki određeni uzgojni oblik i sigurno ćemo biti ograničeni načinom na koji je voćka oblikovala krošnju, pa smo prisiljeni slediti taj oblik.
Azijska bubamara (Harmonia axyridis Pallas) je tipična po izgledu i ne razlikuje se puno od ostalih vrsta bubamara. Početkom 80-ih godina XX veka zvanično je uneta u SAD, kao biološki agens u borbi protiv biljnih vaši. Brzo se aklimatizovala i postala dominantna bubamara u novoj sredini. Posle 20 godina brzo se raširila po SAD, Kanadi, Južnoj Americi, Evropi... Kod nas je prvi pun zabeležena 2008.godine na teritoriji Nacionalnog parka Fruška Gora.