Setvu-sadnju ratarskih useva u organskoj poljoprivredi trebalo bi obavljati upotrebom
semena koje potiče iz organske proizvodnje. Seme mora imati dobre osobine (čistoću, klijavost,
apsolutnu i hektolitarsku masu, boju, sjaj, miris, oblik i veličinu) i dobra unutrašnja svojstva
(visok genetski potencijal rodnosti, visoku otpornost na nepovoljne uslove sredine). U sebi
nesme sadržati primese, posebno semena korova.
Popunjavanje rezervi hrane je od posebnog značaja za uspešno prezimljavanje pčelinjih društava. Konačno obračunavanje s varoom je takođe od velikog značaja. Pčelari moraju da utvrde ne samo kolike su zalihe hrane nego i kako je ona raspoređena.
Rodnost i visina prinosa oraha zavisi od više činilaca, među kojima posebnu važnost imaju vreme cvetanja i oplodnje.
Srbija ima velike potencijale za proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru, ali ih dovoljno ne koristi. Razlog tome su visoka cena repromaterijala, nepovoljni krediti, visoki troškovi proizvodnje, nekonkurentnost na tržištu, usitnjenost poljoprivrednih parcela itd. Po mišljenju stručnjaka, pre svega ekonomista i agronoma, za ekonomski isplativu proizvodnju potrebno je izgraditi i opremiti jedan ili više objekata od najmanje 1.000 m2 ukupno obradive površine u kojima će se tokom čitave godine, bez obzira na godišnje doba, intenzivno proizvoditi povrće ili cveće.
Način života, ishrana, telesna i psihička iscrpljenost, stresna stanja, zagađenje životne sredine negativno se odražavaju na otpornost ljudskog organizma. Prilagođavanje čoveka na nov način i dinamiku života zahteva jače izvore kvalitetne energije. Upravo iz tih razloga visoko je značenje pčelinjih proizvoda meda, propolisa, matičnog mleča i polena u medicini i nauke uopšte.