Pojava niskih temperatura u toku oktobra prekida vegetaciju nekih vrsta povrtarskih biljaka. To se posebno odnosi na biljke osetljive na mraz, kao što su paradajz, paprika, krastavac, boranija. U bašti ostaju kupusnjače,spanać,salate.
Sveže voće i povrće zbog svog hemijskog sastava vrlo je podložno različitim promenama. Nakon berbe u plodovima se nastavljaju procesi kao što su disanje, transpiracija, promena sastojaka, promene kojima su izazivači mikroorganizmi, pre svega plesni i bakterije...
Insekti su skoro redovna pojava u stočarskim objektima. Hrana i ostaci hrane, stajnjak, vlaga i pogodna temperatura su idealni uslovi u letnjim mesecima za razvoj insekata, pre svega muva. Među mnogobrojnim vrstama muva kod nas su najviše prisutne kućna i štalska muva. Na prvi pogled su vrlo slične, mada domaća-kućna muva ne ujeda i ne sisa krv, dok se štalska muva isključivo hrani krvlju životinja...
Spaljivanje strništa ima niz negativnih posledica koje dovode do dugotrajnog degradiranja zemljišta, naročito ako se izvodi svake godine. Paljenjem se razvijaju visoke temperature, koje ubijaju korisne mikroorganizme zemljišta, kišne gliste i druge sitne životinje koje su važne za ravnotežu i stvaranje humusa. Posle paljenja plodonosni sloj zemljišta prekriven je pepelom i pretvara se u prašinu koju lako odnose vetrovi i spiraju kiše tako da nestaje sloj koji je najvažniji za donošenje roda u narednoj godini.
Gajenje lešnika u našem kraju je novijeg datuma. Prvi veći zasadi ove voćne vrste podignuti su krajem prošlog veka. Od tada do današnjeg dana uz jednu dozu opreznosti i nepoverenja u lesku, zasadi se podižu skromno i sporo.