Potencijalnom pčelaru i mladom pčelaru – odmah na početku da se zna. Ovog puta cilj nam je da ukažemo na različitost samih pčelara i interesa koji se prepliću u pčelarstvu a sve sa posebnom namerom da mladom pčelaru odredimo pravac kako se postaje pravi pčelar profesionalac.
Topli dani su omogućili pčelama da obave pročisne letove. Veće utopljavanje pčela od strane pčelara i topli januar doprineli su pojave legla u većem intezitetu od proseka. Samim tim došlo je do većeg utroška hrane od proseka za ovaj period godine. Sve ovo će doprineti ranije prihranjivanje.
Kada su dani topli kao što je ovih dana poželjno je izvršiti pregled pčelinjih društava, uz što manja uznemiravanje pčela. Prvo se utvrđuju zalihe hrane i stanje pčeljinjeg klubeta...
Tokom januara treba obići pčelinjake i pogledati da li je sve u redu (prostor ispod košnice, leta i pčelinjak u celini). Nema potrebe otvarati košnice i uznemiravati pčele, izuzev ako uočimo da se kod neke košnice nešto posebno dešavalo ( isuviše mrtvih pčela na poletaljkama ili leta zapušena mrtvim pčelama, previše izmrvljenog i iseckanog voska, izgrižene ostatke pčela i sl. Tada pažljivo treba otvoriti košnicu i pogledati stanje unutra. Ako su društva stradala, košnice treba zatvoriti i tada ili drugom prilikom ih isprazniti i očistiti. Ako je ulazila neka štetočina (miš, rovčica) a društvo je živ
Kada temperatura okoline dostigne od 6 do 8°C, sve pčelinje zajednice formiraju kompaktno klube. To je istovremeno i raspon temperatura u kojem je potrošnja hrane najmanja. Daljim opadanjem spoljne temperature potrošnja ne raste onom brzinom koja bi se očekivala.Ako pčele ne neguju leglo, temperatura u središtu klubeta se kreće oko 21°C, dok se na površini omotača može izmeriti vrednost od 6,1 do 7,8 °C. Sa daljim padom temperature klube se skuplja, debljina omotača se povećava a pčele zbijaju.