Naši su preci održavali zanat "kalemljenja voća" stotinama godina. Bio je to veoma cenjen zanat. Nažalost, sve je manje ljudi koji znaju "kalemiti" voće, a koji bi na taj način mogli produžiti vek domaćim sortama voća. Kalemljenje voća je poznato već nekoliko hiljada godina. Kalemljenje voća je način oplemenjivanja divljih u pitome voćke. Radi se o (vegetativnom) razmnožavanju voćki na način da se prenose istovetne osobine fidem - kalema na "novu" do tada obično divlju voćku (podlogu).
Jednu od najvažnijh osnova uspešnog gajenja svinja ( i postizanje najvećih uspeha) čini što bolje poznavanje svinja uopšte, odnosno uticaja okoline na svinje.U pogledu opšteg poznavanja svinja postoje veoma velike razlike između rasa od pre 30-50 godina i ovih, koji se danas uobičajeno koriste. Zbog tih razlika često se danas pojavljuju i potpuno pogrešne pretstave (predrasude) o svinjama.
Ova jednogodišnja biljka pripada porodici kupusnjača. Ima zelene eliptične listove manje ili više usečene. Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvetovi su sitni prljavo bele boje. U ishrani se koristi kao lisnato povrće.
Japanske prepelice, koje se kod nas još uvek odgajaju iz hobija, u Francuskoj, Italiji, Japanu, Kini, Rusiji i SAD se gaje po industrijskim principima. Meso prepelica je lako svarljivo, tako da se preporučuje deci u razvoju, starim osobama i rekonvalescentima. Prepeličija jaja su kao pomoćno lekovito sredstvo uvedena u tretman u bolnicama Rusije, Poljske, Italije, Mađarske...
Svaki pčelar, i onaj koji misli da se bavi pčelarstvom kao hobijem ili profesionalnim zanimanjem, treba da bude načisto sa tim da je američka trulež legla najopasnija pčelinja bolest u svetu. Ovo je izrazito zarazna bolest koja, ako se ne suzbija, može uništiti pčelinje društvo i proširiti se na druge košnice u istom i drugim pčelinjacima.