Zemlja porekla pepina (solanum pepino, Solanum muricatum) je verovatno Peru ili Kolumbija. Odatle se raširio po celoj latinskoj Americi, pa čak i van nje. Danas se najviše uzgaja u Boliviji, Ekvadoru i na Novom Zelandu.
Šajot potiče sa američkog kontinenta, sa teritorije Meksika i Gvatemale. U zapisima španskih osvajača zabeleženo je da su domoroci, Maje i Asteci, gajili i koristili šajot u ishrani. Kostarika je do današnjih dana ostala najveći proizvođač i izvoznik šajota. Narodni naziv šajot potiče od astečke reči "chayotl" što u prevodu znači "s bodljikama" i ukazuje na izgled ploda. Na japanskom šajot se naziva "čo-co". Naučni naziv biljke je Sechium edule (Jacq.) Sw. Pripada familiji tikava (Cucurbitaceae) .
Krompir je važna poljoprivredna biljka , po obimu proizvodnje u svetu je na IV mestu Prinos krompira je u direktnoj korelaciji sa navodnjavanjem i đubrenjem. Sorte iz grupe ranih krompira imaju vegetacioni period 90-120 dana, srednje 120-150 i pozne 150 -180 dana. -prinos je u korelaciji sa dužinom održavanja zdrave lisne mase (cime krompira) -krompir je vrlo osetljiv prema vodnom stresu , povoljno reaguje na povolnji vodni režim zemljišta -potrebe za vodm su 460-480mm.
Pozitivno dejstvo koje ima organska materija zemljišta na biljnu proizvodnju zapaženo je dosta davno. Mnogi pozitivni efekti delovanja organske materije su do danas naučno dokumentovani, ali neki od njih su toliko tesno povezani i sa drugim faktorima pa ih je zato vrlo teško pripisati samo organskoj materiji. Činjenica je da je zemljište kompleksan, dinamičan sistem u kome sve njegove komponente deluju jedna na drugu vrlo aktivno i da su svojstva njegove plodnosti proizvod međusobnih interakcija.
Kasni ili postrni kupus dolazi na drugo mesto u plodoredu. Uspešno se gaji posle useva koji oslobađaju njivu do jula, a to su: grašak, rani krompir, luk, pšenica i ječam. Najbolji predusevi kasnom kupusu su ...