Ova tikva se kod nas zove "Tikva šećerka". U našoj zemlji joj se ne pridaje toliki značaj, mada bi trebalo da zauzme značajnije mesto. Potiče iz Centralne Amerike i odatle je proširena dalje po svetu, zato bolje uspeva u toplijim krajevima.
Želimo li lepu i zdravu baštu bez primene veštačkih đubriva i hemijskih preparata, izgled i kvalitet naših plodova možemo poboljšati uz pomoć nekih biljaka – hajdučke trave, kamilice, koprive, hrastove kore hrasta lužnjaka i maslačka.
Praziluk se najviše gaji iz rasada. Seme sporo klija često do tri nedelje a od 1 g semena može da se proizvede oko 200 rasada golog korena za 10 do 16 nedelja. Za prolećnu sadnju setva se obavlja početkom januara, u zaštićenom prostoru, na temperaturi od 12 do 16°C.
Povećanje broja stanovnika u svetu i tokom 21. veka znači da će potrebe za proizvodnjom hrane biti još veće. Od savremene poljoprivredne proizvodnje se očekuje da udovolji toj povećanoj tražnji za hranom. To je moguće samo ako se razvoj poljoprivrede bude bazirao na načelima održivog razvoja i organske proizvodnje.
Organska proizvodnja u Srbiji je sve popularnija i ekonomski značajnija, a zahvaljujući potencijalima koji se pre svega ogledaju u usitnjenom posedu i zemljištu koje nije kontaminirano štetnim materijama, ovaj vid poljoprivrede može značajno doprineti razvoju ruralnih područja, a time i poljoprivrede uopšte.