Recepti za ovu vrstu sira potiču iz oblasti Mediterana i međusobno se vrlo razlikuju, ali je najpoznatiji italijanski sir Formaggio Ubriaco, a u našem prevodu – pijani sir.
Da bi ovca davala više vune,mleka i mesa, i da bi bila produktivnija, mora se primeniti najpravilniji način odgajanja. Odgajivač mora da poznaje razvitak raznih rasa ovaca a posebno one koje gaji, njene biološke osobine i produktivne sposobnosti,uslove pri kojima je ona stvarana,da bi mogao pravilno da usmeri dalji razvitak svoga stada,farme ili ovaca nekog dela regiona.
Naziv je dobio po mestu Lipica kod Sežane u Sloveniji gde je 1580. god. osnovana ergela lakih konja za potrebe Bečkog dvora. U stvaranju Lipicanske rase učestvovali su konji iz ergela u Češkoj i Nemačkoj, a povremeno su korišćena grla Arapske rase.
Domaći kozji sir proizvodi se u dva osnovna tipa: beli meki sir i polutvrdi sir. Beli, meki sir se proizvodi u područjima gde je proizvodnja ovog sira dominantna, te se kao sirovina upotrebljava kravlje, ovčije i kozje mleko ili njihove mešavine. Polutvrdi kozji sir se proizvodi autohtono na području Primorja, Ostrva, Hercegovine i Crne Gore.
Kozji sir sa paradajzom je specijalitet centralnog i južnog dela Italije. Ova vrsta sira se pravi najviše u Firenci, Urbinu, Rimu, Napulju, Salernu, Kazerti. Miris i ukus sira je karakterističan, a dobija se kombinacijom mleka domaćih koza i paradajza koji se upotrebljava za pripremanje čuvenog preliva, sosa za testo, špagete (duguljasti, sočni, mali, izrazito crveni, slatki paradajz). Ime ovog sira je: kaćota al pomodoro (caciotta al pomodoro).