Ružičasto vino od stare sorte "seduše" je svojevremeno bilo jedno od najcenjenijih u fruškogorskom vinogorju. Posebno na severnim padinama uz Dunav. Sve do poslednjih nekoliko decenija, kada je ova loza neopaženo iščezla. Smatra se da je razlog masovni prelazak s klasičnih na plantažne vinograde, u kojima su se pretežno sadile savremene sorte.
Period april-jun je krcat radovima u vinogradu. Od pravilno izvedenih agrotehničkih mera u mnogome zavisi količina i kvalitet roda. Tačne datume izvođenja pojedinih radova teško je precizirati jer se, zavisno od meteoroloških uslova u pojedinim područjima, loza nalazi u različitim fazama, odnosno podfazama razvića. Zato ćemo nešto reći o merama koje treba sprovesti zavisno od intenziteta porasta lastara.
Oplemenjivači širom sveta više od 100 godina neumorno rade na realizaciji ideje: kvalitet i otpornost sorti vinove loze na biotičke i abiotičke faktore stresa, imajući u vidu osnovne principe održive poljoprivrede.
Sad treba misliti o rodu vinove loze. Prihrana vinove loze azotnim đubrivom KAN-om obavlja se rano u proleće kod prve obrade zemljišta jer će najveći deo azota vinova loza iskoristi do cvetanja. Preporučuje se dodati, uvažavajući količinu azota dodatu pri jesenjem đubrenju, 10 g/m2 KAN-a 27% N.
Zelenišno đubrenje predstavlja unošenje u zemljište nadzemne mase za to posebno gajenih biljaka.Ono obogaćuje zemljište hranljivim materijama, popravlja strukturu, suzbija korove, podstiče mikrobiološku aktivnost zemljišta.