Plemenita vinova loza (V. Vinifera L.) spada u red gajenih biljaka koje su veoma osetljive na biljne bolesti i štetočine. Posebnost plemenite loze, u odnosu na druge vrste roda Vitis, je u tome što je ona osetljiva prema bolestima (plamenjači, pepelnici) i štetočinama (filokseri) koje su u Evropu prenete iz Amerike, dok su vrste loze poreklom iz Amerike, na te bolesti i štetočine, uglavnom otporne.
Vinogradarstvo, po principima organske poljoprivrede, podrazumeva proizvodnju zdravog grožđa i kvalitetnog vina. Uvažavaju se biološki zakoni, podržavaju i unapređuju prirodna plodnost i biološki procesi u zemljištu, koristi njegova mikrobiološka aktivnost koja doprinosi pravilnoj ishrani loze. Obrada zemljišta svodi se na najmanju meru, a zabranjena je upotreba mineralnih đubriva i sintetičkih pesticida u zaštiti.
Klima odlučujuće utiče na uzgoj vinove loze, pa samim tim i proizvodnju vina, grožđanog soka, stonog i besemenog grožđa. U periodu sazrevanja kada se bobica i grozd "prošaraju" tj. kada se zapaze promene u boji pokožice i kvalitetu bobica, uticaj klime je odlučujući.
Zahvaljujući novom patentu koji otkriva dodatak šećera ili vode, proizvođači i potrošači vina biće zaštićeni od nesavesnih proizvođača napitka od grožđa...
Na kvalitet grožđa i prerađevine od grožđa utiču brojni faktori: sorta, lozna podloga, klimatski uslovi, zemljišni uslovi, sistem gajenja, primenjene agrotehničke mere i dr. Sorta je osnov kvaliteta grožđa a samim tim i prerađevina od njega. Iz različitosti sorti proistekle su i podele na različite kategorije. Kriterijumi za kvalitet grožđa različiti su kad su u pitanju vinske i stone sorte.